Vrhovni sud Republike Srpske poništio je rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu „Bukova kosa“ kod Prijedora.
Ovim su preinačene ranije presude nižestepenih sudova kojima su tužbe Centra za životnu sredinu Banja Luka i mještana Bukove kose odbijene kao neosnovane.
Tužbe su podnesene protiv spornog rješenja Vlade o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu „Bukova kosa“ a koju je dobila firma „Drvo export“ iz Teslića.
Razlozi tužbe su, između ostalog bili u izostanku adekvatnog uključivanja zainteresovane javnosti kako u postupku dodjele koncesije, tako i postupku obaveznog ažuriranje koncesione politike.
Po stavu Vrhovnog suda, javnost je imala legitiman pravni interes da ospori odluku Vlade koja nije u skladu sa materijalnim propisom, a koja, uz to, nosi i rizik po pravo građana na zdravu životnu sredinu.
Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu je ocijenio da je ovo vrijedan presedan za vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i interes zaštite životne sredine.
On navodi da sud uspostavlja bitnu vezu između nezakonite dodjele koncesije i povrede procesnih i materijalnih prava javnosti.
„Zloupotreba autonomije ekonomskog odlučivanja izvršne vlasti, kada je ono nerazdvojivo od pitanja zaštite životne sredine, više nije moguće. Nadamo se da će ova odluka u zakonske okvire vratiti postupanja nadležnih organa, ali i druge projekte koje smo osporili, gdje postupci još traju”, izjavio je on.
Banjalučka advokatica Dragana Stanković koja je zastupala tužioce je kazala da je zadovoljna presudom jer su prihvaćeni navodi da mještani i centar imaju pravo da osporavaju odluku Vlade.
„Vrhovni sud je upozorio i da je ova koncesija dodijeljena bez navođenja razloga iz kojih bi se moglo zaključiti koji su zakonski kriterijumi za dodjelu ispunjeni, te da su time i tužioci spriječeni da valjano osporavaju takvu odluku“, navela je Stanković.
Mještani poručuju da je ovom presudom ogoljen sav besmisao i bezakonje kojem su izloženi već tri godine.
Jedan od njih, Miroslav Stakić kazao je da su otvaranjem rudnika stanovnici ostali bez vode i bez mogućnosti da udišu zdrav vazduh zbog konstantnog samozapaljenja uglja.
Dodao i je da lokalni put više nije bezbjedan, dok im se privatna imovina otima pred očima.
„Na djelu vidimo nezapamćenu devastaciju i zloupotrebu moći, koja nikako ne bi smjela da se dešava u 21. vijeku. Ova presuda je dokaz da smo pravno bili u pravu, ali naša borba na terenu se nastavlja sve dok se ova otimačina potpuno ne zaustavi“, zaključio je on.
Iz Centra za životnu sredinu podsjećaju da se eksploatacija na rudniku Bukova kosa i dalje odvija bez ometanja dinamike koncesionara.
Površina eksploatacionog polja, po izjavama mještana, prelazi dozvoljene granice, ali eventualni projekat proširenja nije bio predmet prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.
Uz to, po tužbama Centra, ekološka dozvola za ovaj rudnik je, do sada, poništena dva puta.
Ipak, nakon odluke Vrhovnog suda, mještani očekuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, naročito prava na zdravu životnu sredinu, poštovanje privatnog i porodičnog života, i prava na imovinu.
Kako su njihova prava i interesi ozbiljno ugroženi realizacijom koncesije, čija dodjela je nezakonita—javnost opravdano očekuje hitno revidiranje zakonitosti rudnika na Bukovoj kosi i sličnih privatnih projekata, ali i sistemsko adresiranje problematike upravljanja zajedničkim dobrima i javnim resursima.
Podsjećamo, u decembru 2025. godine, problem nelegitimne koncesione politike iznesen je i pred Komitet UN-a za usklađenost sa Aarhuskom konvencijom. Komitet je prihvatio žalbu Centra, te je postupak preispitivanja usklađenosti BiH u toku.
Podsjećamo, CAPITAL je o ovom rudniku i nezakonitostima koje prate njegov rad napisao seriju tekstova.
Firma „Drvo-export“, koja je dobila koncesiju dovodi se u vezu sa SNSD-ovim odbornikom u Tesliću Srđanom Klječaninom Rufijem.
Pored ove koncesije vršila je i eksploataciju uglja u Bistrici, takođe na teritoriji Prijedora.
Iskopavanja su rađena bez potrebnih dozvola koje su naknadno izdate od strane Vlade Republike Srpske koja je ignorisala žalbe mještana i njihove zahtjeve da se u selima ne otvaraju novi rudnici.
