Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik zatražio je od vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske Ane Trišić Babić da ne potpisuje ukaz o proglašenju Zakona o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera zbog apsurdnih rješenja na koja je danas upozorio portal CAPITAL.
Dodik je nakon našeg današnjeg teksta o nepromišljenim rješenjima koje ovaj zakon, usvojen po hitnom postupku donosi, na mreži X napisao da su ga na njegove odredbe upozorile komišije i da će tražti da se povuče, razmotri i doradi, čime je još jednom pokazao da i dalje o svemu on pita.
– Кomšije su mi skrenule pažnju da je Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske pun nelogičnosti i suprotan našoj tradiciji. Zato sam razgovarao s Anom Trišić Babić, koja ovaj zakon neće potpisati i vratiće ga na ponovno razmatranje i doradu. Razgovaraću s poslanicima SNSD-a i našim koalicionim partnerima kako bi sve nelogičnosti bile otklonjene, razumijevajući da ni sada nisu imali lošu namjeru – napisao je Dodik na mreži X.
U našem današnjem tekstu, CAPITAL je pisao o brzopleto usvojenom Zakonu o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera koji zabranjuje neoporeziv rad u sezonskim poljoprivrednim poslovima svima osim supružnicima, djeci i roditeljima u jednom domaćinstvu.
Prema ovom zakonu, rodbina, zetovi i komšije koji dolaze u pomoć na sjetvu, žetvu ili krmokolj, moraće biti dan ranije prijavljeni u Poresku upravu RS i na njihov rad će se morati uplatiti doprinosi.
Ako se to ne dogodi, domaćin koji ih je pozvao u pomoć mogao bi da plati kaznu od 1500 KM.
U obrazloženju predloženog zakona kao razlog za donošenje Zakona po hitnom postupku navodi se da je potrebno “hitno sprovesti mjere za suzbijanje sive ekonomije, kao i omogućavanje ostvarivanja prava iz socijalnog osiguranja za lica koja su angažovana van radnog odnosa” i da je to mjera opšteg interesa za Srpsku.
Kažu da siva ekonomija i neformalno zapošljavanje predstavljaju jedan od vodećih izazova sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, naročito ukoliko posmatraju neregistrovane poslove (angažovanja na nekoliko sati dnevno, do nekoliko dana u toku sedmice) u oblasti poljoprivrede (sjetva, žetva i slično, poljoprivredne aktivnosti), turizma (turistički vodič, turistički pratilac, animator i slično), ali i u oblasti uslužnih djelatnosti.
Capital.ba
