Prerađivačka industrija traži subvencije za izvoz: Za siromašne plate šiju odjeću za bogate

Naša prerađivačka industrija učestvuje sa 85 odsto u ukupnom izvozu i zapošljava više od petine radnika, ali ovi impresivni rezultati se, ipak, ne odražavaju u toj mjeri na zaposlene.

Prosječna plata u ovoj industriji koja zapošljava najviše radnika, gotovo 55.000, je oko 200 maraka ispod republičke prosječne plate i trenutno iznosi 656 maraka.

Predstavnici sindikata i poslodavci u prerađivačkoj industriji Srpske imaju identično mišljenje o tome zašto je to tako – riječ je o industriji koja je oslonjenja na izvoz posredstvom lon poslova.

-Cijela kožarsko-tekstilna industrija zavisi od izvoza, nažalost ne gotovog proizvoda. Nijedan brend nije domaći već strani jer se rade isključivo lon poslovi. Nama iz inostranstva dođe repromaterijal uključujući i kutije, a mi njima fakturišemo svoj rad i jeftinu električnu energiju – kaže predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće Danko Ružičić.

Da nema takvih poslova, kako kaže, sigurno u kožarskoj industriji ne bi radilo oko 11.000 radnika. On ističe da se ipak dešavaju pozitivni pomaci. Primjera radi, prosječna plata u ovom sektoru 2016. godine bila je, kako kaže, 490 KM, a prošle 527 KM.

Dodaje da je potez Vlade sa povećanjem neoprezivog dijela dohotka kako bi svima plate bile veće za bar 30 KM dobar početak, piše Srpskainfo.

-Prije su poslodavci govorili radnicima da ako neko neće da radi, da ima ko hoće i imali su bukavalno spisak ljudi koji su htjeli da rade. Sada nije tako, jer radna snaga odlazi i sada poslodavci pitaju nas sindikalce da li mi možda znamo nekog ko bi radio – ilustruje Ružičić.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da kod Vlade zagovaraju subvencije koje su postojale ranije – subvencije za izvoz.

– Najveći broj naših proizvoda završi na ino tržištu. Mi imamo fiksni kurs konvertibilne marke, što je veoma štetna odredba za privredu. Tržni lanci nama prodaju tuđu robu i ino proizvođači ovde imaju zagarantovanu cijenu robe i baš ga briga da li je robu prodao za mjesec ili za godinu dana. S druge strane, mi nismo konkurentni na ino tržištu jer imamo stabilan zagarantovan kurs. Naravno, ta politika može da funkcioniše, ali onda moraju postojati mjere stimulacije izvoznika – poručuje Škrebić.

Kaže da je ranije država izdvajala 20 miliona KM za izvoz.

–Potrebno je opet uvesti te subvencije, ali da dobiju oni koji zaslužuju, a ne da to pojedinci zloupotrebljavaju – navodi Škrebić.

Po posljednjim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u prvom kvartalu ove godine nastavljen je rast fizičkog obima industrijske proizvodnje u nešto jačem intezitetu u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje je iznosilo oko pet odsto, od čega prerađivačka industrija ima rast od tri odsto.