Vavedenje Presvete Bogorodice - Srbi vjeruju da će nerotkinja koja se pomoli dobiti dijete

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik Vavedenje Presvete Bogorodice, koji simbolizuje dolazak trogodišnje Marije u Jerusalimski hram i njeno zavještanje Bogu.

Marija je u skladu sa zavjetom roditelja Joakima i Ane - da će ako dobiju porod, dijete dati u hram - dovedena u Jerusalim i uvedena u hram.

Na vratima hrama dočekao ih je prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče, koji je Mariju uveo u hram i postavio je na prvi od dvanaest stepenika koji su vodili u najsvetiji dio, nazvan Svetinja nad svetinjama. Marija se na ostale stepenike popela sama, iako je to bilo teško i odraslim ljudima.

Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu djecu.

Tako su, prema predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da djevojka ostane djevica do kraja života, već je svaka morala da se uda. Marija je živjela u Josifovoj kući kao što je živjela u hramu, tako da je ona bila prva monahinja - ona koja je život zavještala Bogu.

Vavedenje je i slava manastira Hilandara.

Narodna vjerovanja i običaji

Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena. Prema narodnim vjerovanjima, stočari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaštitila stoku od zvijeri, a u istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod usjeva - vedro nebo obećava dobru ljetinu.

U pojedinim takovskim selima je bio običaj da se na današnji dan nakon službe ostane kod crkve i da se tu prvi put pojave sve mlade koje su se udale te jeseni, a u selima južnog Pomoravlja sve žene koje nemaju decu, odlaze u manastir Crkvicu gdje se čitavu noć mole kako bi dobile porod.