Šaptač ribama iz Ribnika: Blažo Banjac usavršio izradu mamaca na koje „padaju“ pastrmka i lipljen

Ribolovački mamci, koje izrađuje bivši stolarski i pilanski radnik Blažo Banjac iz Ribnika, na daleko su čuveni i traženi zato što se pomoću njih efikasno mogu uloviti pastrmka i lipljen.

Ove vrste plemenite ribe ima mnogo u Blažinom rodnom kraju, gdje svake godine ljetuju brojni turisti i ribolovci. Neki od njih su doputovali već tokom juna.

U Ribniku, bistroj i čistoj rijeci koja protiče kroz mjesto istog imena u zapadnom dijelu Republike Srpske, veoma bogato vodenim tokovima, a obdareno zdravim prirodnim ambijentom, povećana je tražnja ribljih mamaca. Pastrmka i lipljen, podsjeća sagovornik Srpskainfo, najzastupljenije su u planinskim rijekama, Plivi, Sani, Uni, Ribniku.

– Rijeka Ribnik je specifična po svome ribljem svijetu. Ovdje su, za uspješan ribolov, neophopdne različite vještačke mušice, od veoma krupnih do najmanjih ili najsitnijih. Rijeka je puna ribe. Ovdje tokom cijele godine, a naročito ljeti, dolaze ribolovci iz cijelog svijeta i upravo ovom vrstom mušice oni najuspješnije love. To je na daleko poznato takozvano mušičarenje – objašnjava majstor Blažo, veoma predan poslu, strpljiv, precizan u izradi mamaca.

U drvenoj kućici od nekoliko kvadrata, u centru Ribnika, gdje se najviše okupljaju ribolovci i ljubitelji rijeke, on mnogima detaljno objašnjava vještinu izrade mamaca, to jest mušica. Izrađuje ih, priča, od prirodnih materijala. Koristi stege, lakove, gelove, pincete…

– U osnovi je konac raznih vrsta, debljine, boja, plus paunovo pero. Naravno, to su sasvim male količine. Od jednog oguljenog pera koje paun odbaci tokom godine moguće je napraviti stotine mušica. Potom mušicu lakiram specijalnim sredstvom da bi potonula do idealne dubine – kaže Blažo, pokazujući različite oblike i forme vještačkih mušica.

Očigledno, posao je usavršio i sada mu je to rutina.

– Ovo radim već 14 godina i posjedujem veliku praksu, vještinu i, naravno, ljubav prema poslu, rijekama, prirodi, ribolovu. Za ovaj posao sam se registrovao u Opštini i sada mi je to jedino zanimanje. U rješenju moje djelatnosti piše da izrađujem mamce za sportski ribolov – opisuje Banjac čitaocima Srpskainfo svoj poslovni status.

Ovo zanimanje zahtijeva dobar vid, preciznu ruku i opuštenost. Nekada je, kaže, radio veoma teške poslove, u fabrici namještaja u Previji, a potom prorezivao balvane u pilani. Sada mu je mnogo lakše. Zadovoljan je, kaže, jer radi posao koji voli, a sam je svoj šef. Napokon je, kaže, pred kraj radnog vijeka ostvario davnašnju želju, o kojoj je maštao u djetinjstvu, a to je izrada mamaca za ribu.

Rijeku, ribolov i prirodu voli iznad svega.

– Mi, stanovnici Ribnika koji živimo pored rijeke i na rijeci, tu provodimo najviše vremena, posmatramo i izučavamo ribu, njene sklonosti. Uveliko smo usavršili vještinu lova, a time i izrade odnosno prepoznavanja dobrih ili loših mamaca. Od toga sve zavisi – vraća se Blažo u suštinu svog posla.

Izrađuje po nekoliko stotina mušica dnevno, mjesečno hiljade, a godišnje i stotine hiljada, zavisno od potreba. Osim ribolovaca koji ovdje dolaze i koriste ih na rijeci Ribnik, njegove mušice traže i ribolovci iz drugih mjesta, čak iz inostranstva.

– Naprimjer, s proljeća se koriste krupnije mušice, jer su veći primjerci nakon zime više grabežljivi, u borbi za hranu. Pastrmka traži krupnije mušice, a lipljen sitnije; to je opšte zapažanje. Kasnije, u ljeto, riba ima hrane u izobilju i nju je teže namamiti vještačkom mušicom. Zato se poslije, kako godina odmiče, koriste sitnije mušice – zapazio je Blažo Banjac riblje ponašanje, pa se vješto, u skladu s okolnostima, prilagođava izradi mamaca odnosno vještačkih mušica.

• MUŠIČARENJE

Među većinom ribolovaca vlada mišljenje da je mušičarenje najfiniji i najhumaniji način ribolova. Ono zahtijeva umijeće u zabacivanju i mušice, ali i veliko iskustvo, kreativnost u izvlačenju ulovljene ribe. Za mnoge to je svojevrstan ritual.

Ribolovci koji se bave mušičarenjem ribu vraćaju nepovrijeđenu, u vodu. Time joj daju priliku da nastavi život, produži vrstu ili usreći nekog drugog mušičara.

Cilj mušičarenja nije pojesti ribu, već osjetiti adrenalin i ushićenje, naročito ako se radi o većem i lijepom primjerku. Proživjeti dan u svijetu mušičarenja je zapravo, kažu mušičari, događaj koji će akumulator duševnog mira napuniti do kraja.

Srpskainfo

Tagovi: