Načelniku Miličeviću uručeni primjerci "Teslićkog veza"

Direktorica Kulturnog centra Teslić Željka Vuković uručila je načelniku opštine Teslić Milanu Miličeviću poklon-uzorke „Teslićkog veza“ koji su nedavno zaštićeni kao kulturno nematerijalno naslijeđe u Muzeju Republike Srpske. Načelnik Miličević je ovom prilikom naglasio da je tradicionalna kulturna baština naroda sa područja opštine Teslić veoma bogata, te da ima svoje mjesto u kulturnom nasljeđu Republike Srpske.

Upis „Teslićkog veza“ na Listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske otvara put afirmacije mnogih elemenata koji se na sličan način mogu čuvati od zaborava. Dopisom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske broj 07.06/ 622 - 27/20 od 1. juna 2020. godine, JU „Muzeju Republike Srpske“ data je saglasnost za upis „Teslićkog veza“ na listu kulturnog nematerijalnog nasljeđa Republike Srpske“, a samim tim prvi element nematerijalnog nasljeđa opštine Teslić zaštićen je za buduće generacije.

„Teslićki vez“ predstavlja vez koji je pretrpio najmanje promjena, a korišten je od četrdesetih godina prošlog vijeka. Primjerke nošnji na kojima postoji vez sa motivom posjeduju KUD „Nedeljko Spasojević“ Očauš i KUD „Naši običaji“ Teslić. Obe nošnje potiču iz četrdesetih godina prošlog vijeka. I na osnovu tih motiva rađene su nošnje koje teslićka kulturno-umjetnička koriste danas.

Riječ je o motivu grane, rađene pokrsticom uz korištenje prirodnih zagasitijih boja. Ženska narodna nošnja sastoji se od: lanene ili pamučne košulje, tkanice, tkane male pregače, jeleka ili marame. Vez na košulji je predstavljen u horizontalnoj liniji po skuptima, na „jačici“ oko vrata i po porubu rukava rijetko.

Nošnja starijih žena, mlađih žena i djevojaka nema velike razlike, samo je kod mlađih bogatije ukrašena vezom i svijetlijih je boja. Pomiješani lan i pamuk se takođe tkaju i košulja dobija ime prema reljefnim šarama izvedenim u tkanju: „prejna košulja“, „strikulja“. Za košulje od čistog pamuka ima isto više naziva: „pamučna šarulja“, „strikulja“, „uzvodna“, „kutmijača“ ( sa šarama „na kutije““, „posemača“ (na uzdzžne pruge zvane „strike“). Pri dnu košulje je vez „križar“ ili krstić u vidu pruga oko cijele košulje ili pak nešto krupnija vrpca zvana „mostrica“. Po dnu košulje je našicena čipka, rukom rađena.

Od motiva novijeg tipa narodne nošnje koji je prisutan na replikama koje se čuvaju u udruženjima koja rade teslićki vez karakterističan je motiv zelene grančice sa cvijetićima u plavoj, crvenoj, zelenoj, ljubičastoj i smeđoj boji. Ovaj motiv dominira na košuljamau ženskoj nošnji teslićkog kraja. Motiv grančice prisutan je i na „kolijeru“ odnosno „jačici“ košulja. Motivi su izrađeni u krstačkoj tehnici veza.

U starijem tipu nošnji na košuljama je bila primjetna „kita“ ili „ruža“ pri dnu razreza košulje. U novijem tipu nošnji „ruža“ pri dnu razreza košulje nije prisutna. Oko vrata ženskih košulja najčešće je vez sa već navedenim motivom grančice. Ovaj motiv prisutan je i po rubu košulje, dok je pri dnu košulje našivena čipka. U novijem tipu nošnje platno je šivano na mašini. Pored lana koristilo se i kupovno platno.

Preko košulje nošen je dugi zubun od crnog valjanog sukna. Oko pasa je uska tkanica tamnijih boja. U pravoslavnoj nošnji teslićkog kraja pregače su manjih dimenzija sa geometrijskom ornamentikom, dok su u katoličkoj nošnji uzdužnih vertikalnih pruga na kocke. Na glavi su žene nosile obične četvrtaste marame sa dugim resama po ivici. Marama se obično vezala pozadi ispod onog kraja koji visi.

Muzejski stručni savjetnik, etnolog Danijela Đukanović zajedno sa saradnicom veziljom Svjetlanom Marković pružila je neophodnu stručnu pomoć, ali svakako najznačajniji doprinos na ovom projektu dala su udruženja koja svojim djelovanjem doprinose očuvanju starih narodnih nošnji, a samim tim i teslićkih vezova. Neka od ovih Društava u svojim arhivama baštine eksponate stare i više od stotinu godina. To su prije svega Udruženje žena „Teslićke zlatne ruke“, KUD „Naši običaji Teslić“, KUD „Nedeljko Spasojević“ iz Očauša, KUD „Dušan Stanković“ iz Čečave, KUD „Vez“ Teslić i SPKD „ Prosvjeta“ kao i veliki broj pojedinaca koji su ustupili na uvid predmete iz lične kolekcije.

Tagovi: