Američki predsjednik Donald Tramp objavio je primirje između Irana i Izraela, ali da li će prekid vatre potrajati i dovesti do trajnog mira?

Tramp je u ponedjeljak naveče objavio da su Izrael i Iran pristali na primirje, za koje je kazao da može dovesti do trajnog mira.

Do prekida vatre došlo je nakon 12-dnevnog rata, tokom kojeg je Izrael iz vazduha napadao Iran, Teheran uzvratio projektilima i dronovima na izraelsku teritoriju, a Amerika bombardovala iranska nuklearna postrojenja.

Nakon objave o primirju iranske vlasti su rekle da su spremne da prestanu da gađaju ako Izrael obustavi napade. Izraelska vlada je kazala da je spremna da prihvati prijedlog o primirju pošto je "postigla ciljeve" napada na Iran.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan objavio je u utorak naveče kraj dvanaestodnevnog rata protiv Izraela, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu proglasio "istorijsku pobjedu" i zahvalio Trampu na odbrani Izraela.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je američkom kolegi Pitu Hegsetu u telefonskom razgovoru da će Izrael poštovati primirje sve dok to čini i Iran.

"Iran je spreman da riješi nesuglasice sa Sjedinjenim Američkim Državama", poručio je Pezeškijan tokom telefonskog razgovora sa prestolonasljednikom Saudijske Arabije Muhamedom Bin Salmanom.

Dan nakon objave o prekidu vatre Izrael je počeo ukidati ograničenja za stanovništvo, a iranski predsjednik je najavio pokretanje obnove.

Izraelska "Komanda unutrašnjeg fronta" ukinula je u utorak naveče sva ograničenja za stanovništvo. 

Izraelska vojska saopštila je da je ta odluka donesena nakon procjene situacije. Na primjer, školski časovi se sada ponovo mogu održavati u učionicama, a dozvoljena su i okupljanja bez ograničenja.

Samo u nekim oblastima blizu Pojasa Gaze i dalje postoje neka ograničenja zbog rata u Gazi, kao što je ograničavanje broja učesnika na okupljanjima.

U obraćanju naciji iranski predsjednik je obećao povratak svakodnevnom životu. 

"Vlada i nadležne institucije počinju sa obnovom i vraćanjem normalnog života", rekao je Pezeškijan.

Međutim, iz bezbjednosnog sektora Irana saopštili su za RIA Novosti da će Teheran nastaviti proces obogaćivanja uranijuma uprkos šteti nanesenoj njegovim nuklearnim postrojenjima tokom nedavnih američkih napada.

Iranski parlament odobrio je i zakon o obustavi saradnje sa nuklearnim nadzornim organom Ujedinjenih nacija, objavio je iranski Nour News. 

Primirje je već prvog dana bilo na klimavim nogama, kada je Tramp nekoliko sati poslije objave o prekidu vatre saopštio da su ga i Iran i Izrael prekršili.

Ako prekid vatre zaista opstane, postoji nada da bi to mogao biti tranzicioni period ka trajnom miru. Ali, kao i u slučaju drugih sukoba, to će zahtijevati dosta diplomatije.

Prema Ujedinjenim nacijama, ne postoji jedna, univerzalno prihvaćena definicija za obustavu vatre, mada se zna da izraz potiče od vojne naredbe za obustavljanje vatre, koja je suprotna naređenju za otvaranje vatre.

Može da znači šta god se dvije zaraćene strane dogovore da znači u njihovim pregovorima.

Ona je takođe međusobno zamjenjiva sa riječju primirje.

Međutim, UN napominju da često postoji razlika između izraza obustava vatre i prekid neprijateljstava, prenosi BBC.

Kažu da je prekid neprijateljstava obično neformalni sporazum o prekidu borbi.

Obustava vatre je obično formalniji i obilježen sporazumom koji definiše detalje kao što su: svrha obustave vatre, politički proces koji će je pratiti, kada stupa na snagu, te geografska oblast na koju se odnosi.

Sporazum može i da naznači koje vojne aktivnosti su dozvoljene, a koje nisu, i kako će primirje biti kontrolisano.

Na primjer, građanski rat u Liberiji okončan je 1993. kad je Prelazna vlada nacionalnog jedinstva sklopila sporazum sa Nacionalnim patriotskim frontom Liberije i Ujedinjenim oslobodilačkim pokretom Liberije za demokratiju.

Obje strane su se složile da prekinu sa uvozom oružja i municije, da ne mijenjaju ili napadaju vojne položaje, da ne izazivaju dalja neprijateljstva i da ne koriste mine i eksplozivne naprave.

Da li je obustava vatre trajna ili samo privremena? Može da bude oboje, kažu u UN.

Ponekad dvije suprotstavljene strane u ratu pristanu na privremenu ili preliminarnu obustavu vatre.

Razlog za to može da bude smanjenje nasilja ili ublažavanje humanitarne krize.

Kada su Izrael i Hamas pristali na privremeno primirje, koje je trajalo od 24. novembra do 30. novembra 2023. godine, Hamas je oslobodio 105 talaca u zamjenu za oko 240 zatvorenika.

Preliminarna obustava vatre može i da se dogovori kako bi se stvorilo okruženje korisno u pregovorima i koje pomaže da se utre put trajnom ili definitivnom primirju.

U junu 2000. Etiopija i Eritreja su potpisale sporazum o zamrzavanju sukoba kako bi moglo da se pregovara o definitivnom primirju.

Ono je potpisano u decembru, u sklopu Alžirskog sporazuma kojim je okončan njihov rat.

Međutim, rat bi mogao da se nastavi zbog niza neuspjelih ili krhkih preliminarnih primirja.

Ujedinjene nacije su pregovorima došle do niza obustava vatre kako bi pokušale da okončaju rat u Libanu - 1978, 1981. i 1982. godine.

Međutim, borbe bi se rasplamsale poslije svake i rat, koji je započeo 1975, okončan je tek 1990. godine.

U nekim slučajevima jedna ili obje zaraćene strane možda žele da iskoriste preliminarno primirje kako bi ojačale vlastite položaje na terenu.

Definitivno ili trajno primirje obično nastupi poslije uspješnih mirovnih pregovora između dvije zaraćene strane.

Ono obično obuhvata razoružanje ili demobilizaciju, ali naknadne bezbjednosne mjere mogu ostati na snazi godinama poslije potpisivanja sporazuma.

Na primjer, Sporazum na Veliki petak iz 1998. godine u Sjevernoj Irskoj podrazumijevao je da Privremena IRA i lojalističke grupe pristanu na to da stave oružje van upotrebe.

Sporazum je takođe sadržao klauzule čiji je cilj bio promocija trajnog mira i harmonije u pokrajini, kao što je ostavljanje granice između Sjeverne Irske i Republike Irske otvorenom za trgovinu bez tarifa i trzavica.

Izrael i Hamas su privremeno primirje iz novembra 2023. godine nazvali humanitarnom pauzom.

Humanitarne pauze se ponekad koriste da bi se smanjilo nasilje u borbama ili da se ublaži humanitarna kriza.

Na primjer, Vlada Sudana pristala je na obustavu vatre sa dvije militantne grupe, Sudanskim oslobodilačkim pokretom i Pokretom za pravdu i jednakost, koji je obustavio borbe u Darfuru na 45 dana kako bi omogućio agencijama da isporuče humanitarnu pomoć mještanima.

Nakon što je Indoneziju pogodio cunami, Vlada i Pokret za slobodni Aceh 2004. su proglasili primirje kako bi pomoć mogla biti isporučena u oblasti u kojima su se borili.

Do sporazuma za prestanak borbi može doći i u nekoj posebnoj oblasti, koje se zove geografsko primirje.

Ujedinjene nacije su 2018. izdejstvovale dogovor vlada Jemena i Huta da prekinu borbe oko luke Hodeida na Crvenom moru kako bi se zaštitilo lokalno stanovništvo. 

Nezavisne