Djeca koja provode više sati dnevno pred ekranima mobilnih telefona, tableta i računara imaju znatno veći rizik razvoja kratkovidosti koja poprima razmjere epidemije, upozoravaju stručnjaci u Hrvatskoj i ističu da boravak na otvorenom može smanjiti vjerovatnost pojave miopije kod mladih.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravlje (HZJZ) upozoravaju da su suočeni s "epidemijom kratkoviosti" koja se povezuje sa sve većom dostupnošću digitalnih uređaja, prenosi agencija Hina.

Globalno se pristup mobilnim telefonima u manje od deset godina gotovo utrostručio - s 21,6 odsto u 2014. na čak 69 odsto u 2023. godini, podaci su HZJZ-a.

Najnovije meta-analize pokazuju da djeca koja pred ekranima provode četiri sata dnevno imaju dvostruko veći rizik razvoja kratkovidosti u poređenju s djecom koja pred ekranima provedu sat vremena ili manje.

Kratkovidost (miopija) danas pogađa oko 2,2 milijarde ljudi u svijetu, a procijene upućuju na to da će do 2050. godine gotovo polovina svjetske populacije imati problem s vidom. 

U Evropi se bilježi uzlazni trend, pri čemu se procenat onih koji imaju miopiju među zemljama znatno razlikuje i kreće se od 11,9 do 49,7 odsto, dok prosječna prevalencija iznosi 23,5 posto.

Uzroci miopije su višestruki i uključuju genetske i faktore životnog okruženja, a sve je više dokaza da način života djece ima ključnu ulogu u razvoju ovog problema.

Treba uzeti u obzir i da rizik razvoja miopije značajno raste ako su roditelji kratkovidi. Djeca s jednim kratkovidim roditeljem imaju dvostruko veći rizik, dok djeca čija su oba roditelja kratkovida imaju i do pet puta veći rizik za razvoj miopije.

Obrazovanje je jedan od faktora u životnoj okolini koji se dosljedno povezuje s miopijom. Zemlje i regioni s višim obrazovnim statusom stanovništva, naročito u Evropi i Aziji, beleže i veću prevalenciju kratkovidosti.

Ta povezanost se prije svega objašnjava povećanim radom na blizinu - čitanjem, pisanjem, kao i radom na kompjuterima i pametnim telefonima - iako biološki mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni.

Istraživanja pokazuju da produženi rad na blizinu dodatno povećava rizik, naročito ako djeca čitaju duže od 30 minuta bez pauze i na udaljenosti manjoj od 30 centimetara.

S druge strane, boravak na otvorenom pokazao se kao jedan od rijetkih jasno potvrđenih zaštitnih faktora. Određene kliničke studije pokazale su da se pojava miopije kod djece starosti od šest do 11 godina smanjuje ako svakodnevno provode između 40 i 80 minuta na otvorenom.

Primjer istočne i jugoistočne Azije, gdje prevalencija miopije među mladim odraslim osobama doseže 80 do 90 odsto, u poređenju s 20 do 40 odsto u zapadnim zemljama, dodatno naglašava važnost faktora životne sredine, poput nedostatka boravka na dnevnom svjetlu.

Jedna od uspješnijih javnozdravstvenih intervencija sprovedena je u Tajvanu kroz program Tian-Tian 120, koji je podsticao svakodnevni boravak djece na otvorenom. Tim programom je uspješno zaustavljen, pa čak i preokrenut dugogodišnji trend rasta miopije među školskom djecom, što upućuje na mogućnost uticaja na nivo kratkovidosti na populacijskom nivou.

Postoji nekoliko teorija o mehanizmima zaštitnog efekta boravka na otvorenom, uključujući povećano lučenje dopamina u mrežnjači, veće nivoe vitamina D, jači intenzitet svjetlosti i veću dubinu fokusa, navode iz HZJZ-a.

U Hrvatskoj je Ministarstvo zdravlja 2015. godine uvelo obavezni oftamološki pregled za svu četvorogodišnju djecu, a godinu dana kasnije uspostavljen je Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidosti.

Testiranje vidne oštrine u tom uzrastu smatra se najpouzdanijim jer se njime može otkriti i do 97 odsto svih anomalija oka.

Iz HZJZ-a pozivaju roditelje da se odazovu preventivnim pregledima ali i da djeci ograniče vrijeme provedeno pred ekranima. Djeci do druge godine ne preporučuje se izlaganje ekranima, do pete godine maksimalno sat vremena dnevno, a do 12. godine najviše dva sata. Takođe, savjetuju boravak na otvorenom, učenje i igru u prostorima s dovoljno prirodnog svjetla, kao i pravilno i dosljedno korištenje naočara ili kontaktnih sočiva.

Glas Srpske